U kapeli Presvete Bogorodice u crkvi Gračanice na Kosovu nalazi se i Gračanička povelja

GRAČANICA - Slikar-konzervator Miroslav Stanojlović rekao je danas u Gračanici da tim stručnjaka završava četrdesetodnevni rad na konzervaciji 80 kvadratnih metara živopisa u istoimenom manastiru, među kojima je i "Gračanička povelja".

"Gračanička povelja" je u paraklisu (kapeli) Presvete Bogorodice u crkvi Gračanice srpskog manastira iz 14. veka na Kosovu koji je na listi svetske baštine Uneska.

"U manastirskoj crkvi koja je posvećena Uspenju Presvete Bogorodice postoje dve kapelice, Sveti Nikola i Presveta Bogorodica, i one su posle oltarskog dela najznačajniji deo hrama. Petočlani tim konzervatora oko 40 dana radi slikarsko-konzervatorske radove na raznim oštećenjima na freskopisu u kapeli Presveta Bogorodica", rekao je Stanojlović agenciji Beta.

Stanojlović, koji je profesor Akademije Srpske pravoslavne crkve za umetnost i konzervaciju, rekao je da su slikari-konzervatori angažovani na zaštiti živopisa ispod kupolnog dela kapele, dok pod samom kupolom ne rade.
"Od ukupno 110 kvadrata freskopisa, koliko ima u kapeli, mi radimo na 80 kvadrata. Izvodimo, dakle, sve konzervatorske zahvate koji su neophodni na zaštiti tog živopisa, a odnose se na neprikladna vizuelna i svaka strukturna oštećenja bilo da se radi o slikanoj supstanci, oslabljenom ili odvojenom malteru od zida, kao i na čišćenje raznih naslaga", rekao je Stanojlović.

Na pitanje koje freske po značaju imaju prioritet u zaštiti, on je kazao da se po stepenu ugroženosti pre svega radi na konzervaciji "Gračaničke povelje", jednom od najvećih spomenika kulture slovenskog pisma, jezika i prava i nalazi se iznad ulaza na zapadnom zidu kapele.

Istakao je da je 2011. godine posle ispitivačkih radova utvrdio da donja trećina povelje "lebdi", da je zapravo odvojena od zida tako da i kod manjih vibracija dolazi do obrušavanja i da je to bio glavni povod za veoma preciznu i složenu konzervaciju i učvršćivanje Povelje na zid.

"Odmah uz 'Gračaničku povelju' tu je i osobena freska 'Sahrana lipljanskog episkopa Teodora', koja se nalazi u arkosolijumu (lučno nasvođenom grobu), na južnom zidu. Ta freska je imala odvojene i polomljene delove. Pažljivim ubrizgavanjem novog veziva u praznine ispod freske sprečena je pojava vode u tom delu, a postavljen je i nov malter primerenog kolorita koji to mesto sada čini svečanim", rekao je Stanojlović.

Prema njegovim rečima, radovi su tipično slikarsko-konzervatorski, bez restauracije, s minimumom intervencija i dodavanja novog materijala."Iako ova kapela ima male prozore i nema odgovarajuću rasvetu, ovaj deo gračaničkog hrama sada svetli. Možemo da kažemo da je sada prvi put jedan veći deo gračaničkog živopisa na pravi način, u pravoj meri, stručno, precizno konsolidovan, ojačan, učvršćen i očišćen od tamnog i masnog taloga i ostavljen svim posetiocima da u pravoj meri sagledaju i lepotu i sadržaje pedesetak ikonografskih celina",rekao je Stanojlović.

Na pitanje kako vibracije od svakodnevnog intenzivnog kamionskog saobraćaja pored manastira utiču na zdanje, on je ocenio da su i arhitektura i živopis u crkvi ugroženi raznim vibracijama i da je i ranije primetio da na lukovima i svodovima postoje krupni rascepi.

"Video sam da su se usled snažne eksplozije projektila koji je bačen u blizini manastira za vreme bombardovanja 1999. pojavile nove pukotine. To je jedan od pokazatelja da snažne vibracije utiču razarajuće, a od ovih mnogobrojnih vibracija koje dolaze usled intenzivnog saobraćaja, strukture se milimetarski pomeraju i izazivaju razna oštećenja na arhitekturi, a samim tim i na freskama", ocenio je Stanojlović.