Ban Josip Jelačić rođen je u Petrovaradinu 16. oktobra 1801. godine, a umro je u Zagrebu, 20. maja 1859. godine

NOVI SAD - Hrvati u Vojvodini obeležili su godišnjicu rođenja hrvatskog bana Josipa Jelačića (1801-1859), koja je ove godine bila prigodna jer je obnovljena njegova rodna kuća u Petrovaradinu, kod Novog Sada.

Ban Josip Jelačić rođen je u Petrovaradinu 16. oktobra 1801. godine, a umro je u Zagrebu, 20. maja 1859. godine. Bio je hrvatski ban od 1848. do 1859. godine, a za vreme vladavine ukinuo je kmetstvo i sazvao prve izbore za Hrvatski sabor. Učestvovao je u gušenju mađarske pobune 1848. godine.

U sklopu obeležavanja godišnjice rođenja, sinoć je u Jelačićevoj kući održana sednica Hrvatskog nacionalnog veća, a zatim i misa u Crkvi Svetog Jurja koja se nalazi u neposrednom susedstvu Jelačićeve kuće i u kojoj je on i kršten.

Nakon toga bio je organizovan i prigodni kulturno-umetnički program, a deo programa izveo je i Zbor Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva "Jelačić" iz Petrovaradina. U sklopu programa bilo je reči i o još jednom velikom Hrvatu iz Petrovaradina, umetniku i književniku Stanislavu Prepreku (1900-1982).

U martu ove godine sa Jelačićeve rodne kuće odlomio se deo fasade, nakon čega je počela njena obnova. Jelačićeva kuća je propadala čitav jedan vek, ali je zahvaljujući diplomatskim naporima Hrvatske u Srbiji i prethodnom gradonačelniku Novog Sada Igoru Pavličiću, fasada rekonstruisana, rekao je predsednik Izvršnog odbora HNV Darko Sarić Lukendić.

On je dodao da, uprkos željama, Jelačićeva rodna kuća još uvek ne pripada HNV-u i još uvek nije proglašena za zaštićeno kulturno dobro. "Trenutno se u njenom prizemlju nalazi jedan manji galerijski prostor, a u podrumu je ugostiteljski objekat Istarska konoba. Pokušavali smo od postojećih vlasnika, kojih ima nekoliko, otkupiti tu kuću, ali cene koje su zatražili su znatno izvan okvira tekućih tržišnih uslova", kazao je Sarić Lukendić.

Direktor Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov pozdravio je činjenicu da je Jelačićeva kuća obnovljena, ali je istakao da hrvatske institucije u Srbiji još uvek nemaju rešeno pitanje prostora."Sve tri profesionalne, od strane države Srbije osnovane institucije Hrvata, kao što su list Hrvatska riječ, zatim Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i HNV, nemaju osiguran prostor, već se na različite načine snalaze", kazao je Žigmanov.

Dodao je da je Hrvatska vratila srpskoj zajednici deo zgrada i prostora koji pripada u toj državi, kao što su Srpska pravoslavna gimnazija u Zagrebu, kuća Milutina Milankovića u Dalju i Muzej Nikole Tesle.

"Voleli bismo više kada bi se i u Srbiji institucijama i organizacijama hrvatske nacionalne zajednice osigurali prostori za rad, a ne tek da budemo svedoci određenih kozmetičkih poslova, kada je u pitanju uređenje zgrada", rekao je Žigmanov.