Za atamana Kozačke stanice u Topoli izabran je Stevo Vranić koji je izjavio da će srpski kozaci raditi na razvijanju duhovne, kulturne i ekonomske saradnje.

Srbija je dobila prvi kozački pokret, čiji su članovi zakletvu položili u ckrvi mauzoleja Karađorđevića na Oplencu, a u njegovom osnivanju pomogli su im kozaci iz Jalte u Ukrajini.

Prva Kozačka stanica čije je sedište u Topoli nosi naziv "Blagovesti", broji 42 člana, među kojima su i dve žene. Svi oni su položili zakletvu da će poštovati kozačke principe, odnosno da će čuvati zemlju, veru, tradiciju, prijatelje.

Za atamana Kozačke stanice u Topoli izabran je Stevo Vranić koji je izjavio da će srpski kozaci raditi na razvijanju duhovne, kulturne i ekonomske saradnje.

"Cilj nam je da ponudimo zdrave projekte, da kroz veteranske organizacije Rusije nađemo investicije, da ponudimo ono što imamo, a to su zdrava hrana i turizam", rekao je Vranić.

Ataman kozaka Jalte pukovnik Anatolij Išćuk istakao je da će saradnja ići, pre svega, u duhovnom i kulturnom smeru, a vrlo brzo i u ekonomiji. On je istakao da je kozaštvo način života, a kozak je osoba koja će, ako treba, dati svoj život za svoju državu.

"Kozak je zaštitnik otadžbine. Ne može biti kozak onaj ko nije kršten i ko nije pravoslavac. Ne može biti kozak ko nije zaštitnik države, kulture, vere. Osnova je patriotizam", naveo je Išćuk.

Lekar Verica Živanović, jedna je od dve žene koje su članice kozačkog pokreta u Topoli, rekla je da je suština novoosnovanog kozačkog pokreta da ljudi prihvate takav kodeks ponašanja kakav imaju kozaci, da budu moralnog karaktera, da imaju odgovornost prema društvu, zajednici, porodici i otadžbini.

Naglasivši da su članovi Kozačke stanice u Topoli veterani ratova, članovi raznih srpsko-ruskih asocijacija, Živanovićeva je rekla da svako ko želi da se učlani mora da bude časna i poštena osoba i da ima ljude koji će potvrditi takav način života.