LOZNICA – Kod stare Pokrovske crkve, pored bedema lozničkog šanca, gde su pre 214 godina vojvoda Antonije Anta Bogićević i ustanici junački odolevali opsadi višestruko brojnijih Turaka, danas je obeleženo godišnjica Boja na Loznici. Ispred kapele, pored hrama, obavljen je pomen poginulim ustanicima a zatim su predstavnici Grada Loznice, Centra za kulturu ‘’Vuk Karadžić’’ i lozničkog SUBNOR-a položili vence na grob vojvode Bogićevića.

Na jednu od najvažnijih pobeda srpskih ustanika u Prvom srpskom ustanku kao i da je loznički kraj imao burnu prošlost, počevši od 1804. i Boja na Čokešini kada su izginula braća Nedić i svih 300 srpskih boraca pruživši nadljudski otpor Turcima kojima je ‘’Loznica bila uvek na putu, i kada krenu ka Šapcu i kaValjevu’’, podsetio je član Gradskog veća Ljubinko Đokić.

- Kada je 1807. bila oslobođena Loznica naređeno je da bude podignut ovaj šanac odakle su tri godine kasnije hrabri ustanici odbijali napade Turaka. Danas, 214 godina kasnije, nažalost, još uvek diskutujemo o našim granicama. Mi zna gde su, ali su za neke druge su na nekom drugom mestu - kazao je Đokić.

Kurir/ T. Ilić Boj na Loznici

Karađorđe je o boju na Loznici rekao da je to batalija u kakvoj nije do tada učestvovao, iako je već učestvovao u Mišarskoj i ostalim bitkama. O događajima od pre 214 leta govorio je istoričar Goran Vilić, a izveden je i prigodan program. Opsada Loznice je 1810. trajala dvanaest dana, a na njenih 1.200 branilaca udario je Ali-Paša Vidajić sa 30.000, po nekim istorijskim izvorima i 40.000 vojnika. Kada je braniocima u pomoć stigao Karađorđe sa vojskom tok boja se promenio. Najznačajnija bitka tokom Boja na Loznici vođena je 5. i 6. oktobra, po starom kalendaru. Presudna borba na Svetoga Tomu trajala je osam sati u polju Tičar, poginuo je 121, a ranjeno 178 ustanika dok su mnogo veće gubitke imali Turci. Za tu veliku srpsku pobedu čulo se i van granica Srbije. Posle smrti Ante Bogićevića 1813. Loznica je ponovo došla u bosanski pašaluk sve do 1833. kada je Miloš Obrenović prisjedinio Kneževini Srbiji i formirao Podrinjski okrug čiji je Loznica bila centar.

Danas na slavni boj u Loznici podsećaju ostaci gradskih bedema, kapela u kojoj je grob vojvode Ante, u porti hrama je i spomenik guslaru Filipu Višnjiću koji je u pesmi ‘’Boj na Loznici’’ opevao taj događaj. Ovaj boj je od 2018. uvršten u kalendar značajnih datuma Loznice i obeležava se 18. oktobra svake godine. Organizatori obeležavanja godišnjice slavnog boja su loznički Centar za kulturu ‘‘Vuk Karadžić’‘ i Grad Loznica.

Kurir.rs/T.Ilić