DAN DRŽAVNOSTI OBELEŽEN U VRANJU Predsednica Skupštine grada Zorica Jović: Bio je to nezaustavljiv pokret za promenu državnog i civilizacijskog nasleđa (FOTO)
Svečanost povodom 15. februara, Dana državnosti Republike Srbije upriličena je kraj bareljefa Voždu Karađorđu u Vranju. Prisustvovao je i veliki broj građana.
Pomen poginulima služio je arhiepiskop i mitropolit vranjski gospodin Pahomije sa sveštenstvom Eparhije vranjske.
Na značaj datuma za koji se vezuju dva istorijska događaja srpskog naroda, podsetila je predsednica Skupštine grada Zorica Jović. Ona je istakla da su Srbi podigli prvi ustanak protiv Turaka, nakon viševekovnog mraka i zatiranja svega srpskoga.
- Početak Srpske revolucije nije bio samo borba za konačno skidanje okova turske imperije. Bio je to nezaustavljiv pokret za promenu državnog i civilizacijskog nasleđa. Početak Srpske revolucije predstavljao je ozdravljenje srpske nacionalne svesti, toliko vekova ubijane i satirane. Svesti da je svaki čovek rođen slobodan, ali je svuda još uvek u okovima, kako je rekao Ruso. I zato je poriv za slobodom bio isuviše jak, da bi se od nje odustalo. Duh prosvetiteljstva nezadrživo se širio Evropom, promovišući razum, ljudsku slobodu i nezavisnost.
Nasuprot svemu onome što je bila Srbija vekovima pod Turcima. Oni nisu želeli da se srpska svest razvija i bogati, želeli su srednjovekovno društvo. “Nema gorih ljudi od onih koji se protive prosvećenju i obrazovanju naroda. Takvi, da mogu, i sunce bi ugasili”, rekao je Dositej Obradović. Zato Srbi, mudri i strpljivi, postaviše tokom Prvog srpskog ustanka temelje budućih institucija. Uspostavlja se Praviteljstvujušči sovjet serbski, koji je bio neka vrsta vlade i imao je izvršnu i zakonodavnu vlast. Stvorena je i organizovana narodna vojska i donet prvi vojni ustav 1811. godine, ukinut je feudalni poredak, samo 15 godina posle Francuske revolucije, a u Beogradu je 1808. godine osnovana i Velika škola. I zato nije pogrešno ako kažemo da je Prvi srpski ustanak zaista bio začetak takozvane Srpske revolucije - rekla je predsednica Skupštine.
- Dočekavši slobodu, mladu državu valjalo je urediti, pravno i administrativno. Zato se danas, dragi prijatelji, prisećamo i Sretenjskog ustava, donetog na istoimenoj Skupštini, 1835. godine. Dužnost ustavopisanja pripala je Dimitriju Davidoviću, novinaru i diplomati, ličnom sekretaru kneza Miloša Obrenovića. Veliki patriota, rodoljub, donosi svojoj zemlji jedan od najliberalnijih ustava toga vremena, koji je svojim odredbama prevazilazio trenutak u kome je nastao. Srpska revolucija, od Prvog srpskog ustanka do Sretenjskog ustava, obilovala je političkim, vojnim i diplomatskim previranjima. Srbija je delila sudbinu Evrope čiju su mapu krojili interesi velikih sila. Strpljivim pristupom tadašnjih vladara, Srbija je gradila svoj identitet, i nacionalni i državni. Ne gubeći nadu i rešenost da vekovna zlodela ostanu u tišini istorije. Jer kako reče Njegoš — "nada nema pravo ni u koga, do u Boga i u svoje ruke" - istakla je u svom govoru predsednica Skupštine Zorica Jović.
U programu su učestvovali hor Medicinske škole „Dr Izabel Emsli Haton“kao i učenica Srednje ekonomsko – trgovinske škole Nikolina Petković.
Vence i cveće položili su gradonačelnik Vranja dr Slobodan Milenković, sa saradnicima, zamenik komandanta 4. brigade Kopnene vojske pukovnik Miodrag Mladenović, komandir ispostave Policijske uprave Miljan Petrović, načelnik centra BIA Vranje Miloš Ristić sa saradnicima, predstavnici Gradske opštine Vranjska Banja, delegacije boračkih organizacija, udruženja građana i osnovnih i srednjih škola.
Kurir.rs
"VOLJU NARODA NEĆE PROMENITI JER JE ONA ISKOVANA U RATOVIMA, STVORENA MAČEM I OGNJEM" Vučić: Džaba im stotine aviona, kad nisu znali šta je junačko, srpsko srce