Čep šampanjca ga pogodio u oko, pa smislio genijalan izum: Bez ovoga danas možemo da zamislimo nijedan auto, a onda mu se život raspao
Početak priče o intervalnim brisačima počinje na svadbenoj večeri Kerns-a 1953. godine, kad ga je čep šampanjca pogodio u levo oko, nakon čega je ostao delimično slep.
Robert Vilijam Kerns rođen je 10. marta 1927. u Gariju, u američkoj saveznoj državi Indijani. Bio je inženjer mašinstva, edukator i izumitelj, a najpoznatiji je po izumu isprekidanog rada brisača (intervalnih brisača) vetrobranskog stakla, sistema koji se koristi u većini automobila od 1969. godine do danas.
Kerns je diplomirao mašinstvo na Univerzitetu Detroit Mercy, magistrirao mehaniku inženjerstva na Univerzitetu Wayne State, a doktorirao na Institutu za tehnologiju Kejs. Tokom Drugog svetskog rata služio je u Ofisu za strateške usluge (OSS), preteči CIA-e.
Nesreća na venčanju dovela do sistema koji ima svaki auto
Početak priče o intervalnim brisačima počinje na svadbenoj večeri Kerns-a 1953. godine, kad ga je čep šampanjca pogodio u levo oko, nakon čega je ostao delimično slep.
Godinama kasnije, 1963. dok je vozio svoj Ford Galaksi po laganoj kiši, primetio je da mu kontinuirano kretanje brisača iritira oštećeno oko. Uporedio je mehanizam brisača s ljudskim okom koje trepće svakih nekoliko sekundi, umesto kontinuirano, i razvio sistem isprekidanog rada brisača.
Pravna bitka koja je trajala više od decenije
Nakon što je razvio prototip, Kerns je 1964. godine patentirao svoj izum i predstavio ga Fordu. Iako su Fordovi inženjeri isprva pokazali interes, kasnije su odustali od saradnje. Uprkos tome, 1969. Ford je uveo intervalne brisače u svoje Mercury modele, ali bez Kearnsovog odobrenja.
Kerns se osećao prevareno, te je 1978. podneo tužbu protiv Ford-a zbog povrede patenta. Nakon dugotrajne pravne bitke, koja je trajala do 1990. godine, porota je Kearnsu dodelila 5.2 miliona dolara odštete, a Ford je pristao da plati ukupno 10.2 miliona dolara kako bi izbegao dalje parnice.
Kearns je takođe tužio "Chrysler Corporation" 1982. godine zbog slične povrede patenta. U ovom slučaju Kearns je uglavnom sam sebe zastupao na sudu, čak je i ispitivao svedoke. Godine 1992. porota je presudila u njegovu korist dodelivši mu 18.7 miliona dolara odštete. Chrysler je uloži žalbu, koja je odbijena, a Kearns je na kraju primio oko 30 miliona dolara odštete za povredu patenta.
Život mu je uništen
Kerns je postao opsednut pravnom bitkom protiv automobilskih divova, na suđenja je potrošio milione dolara, što je dovelo do raspada njegovog 27-godišnjeg braka, a s vremenom se udaljio i od svoje dece.
Prema njegovoj priči, 2008. godine snimljen je film "Flash of Genius", u kojem ga je glumio Greg Kinear.
Robert Kearns preminuo je 9. februara 2005. u Baltimoru od posledica raka mozga i Alchajmerove bolesti. Iza sebe je ostavio dve kćeri, četiri sina i sedmero unučadi.
(Kurir.rs/ Index.hr/ M.F.)
Nikola je najmlađi automehaničar u Srbiji:
VUČIĆ NAKON PROTESTA: Mudro i pametno smo, ne nasedajući na trikove sačuvali stabilnost! Ponosan na policiju, nismo ni pendrek podigli!