Patio je od halucinacija, a onda je optužen za pedofiliju: Napisao je najpoznatiji roman za decu, ali mnogi ne znaju da se iza kulisa krila mračna legenda
Bilo je očigledno da mladi naučnik i pisac naročito voli da fotografiše decu, a još preciznije devojčice. Poznata je Kerolova izjava: "Deca su mi veoma draga, osim dečaka".
Čarls Latvidž Dodžson, kako je bilo pravo ime Luisa Kerola bio je matematičar i umereno poznati pisac koji je stvarao poeziju i kratke priče koje je uglavnom objavljivao u časopisima i magazinima. Rođen je 27. januara 1832, i napisao je jedan od najpoznatijih romana za decu "Alisa u zemlji čuda".
Diznijev film "Alisa u zemlji čuda"
Skoro deceniju pre objavljivanja romana koji će mu doneti svetsku slavu, Kerol je počeo da se bavi fotografijom. Ova umetnost bila je tek u povoju, pa se Kerol uskoro istakao i postao relativno poznat, piše Istorijski zabavnik.
Uskoro je postalo očigledno da mladi naučnik i pisac naročito voli da fotografiše decu, a još preciznije devojčice. Poznata je Kerolova izjava: "Deca su mi veoma draga, osim dečaka".
Njegove fotografije dece rađene su u prisustvu roditelja, a mnoge od njih snimljene su u bašti, zbog prirodnog svetla koje je neophodno za dobru sliku.
Veruje se da je upravo jedna od njegovih malih modela, devojčica Alis Lidel, bila ona koja je inspirisala Kerola da napiše roman "Alisa u zemlji čuda". Godinama je predmet kontroverzi i nagađanja bila priroda odnosa Luisa Kerola i njegovih malih modela. Književnik je bio sve, od gadnog, prikrivenog pedofila, do umetnika koji nije uradio ništa pogrešno.
Alisa u stvarnom životu:
U dokumentarcu koji je BBC emitovao 2017. godine "Tajni svet Luisa Kerola" autori su izneli tvrdnje da je Kerol čak i Alis i njene sestre fotografisao nage i da je činjenica da je porodica devojčica ubrzo posle toga prekinula svaki kontakt sa piscem, u najmanju ruku sumnjiva.
- Ja verujem da je on bio zaljubljen u Alis, ali da je to duboko potiskivao i da nikada nije prešao granicu pristojnosti - ispričala je Vanesa Tejt, prapraunuka Alis Lidel i dodala da je čitavog života u porodici slušala o čudnom odnosu koji je Kerol imao sa njenim precima.
U njegovu odbranu, ustali su istoričari Rodžer Tejlor i Edvard Vejkling koji su izračunali da tek nešto više od polovine Kerolovih fotografija prikazuju mlade devojke, a i da to nije tačan prikaz jer oko 60% njegovog rada danas nije sačuvano. Osim ovih danas kontroverznih fotografija, Kerol je fotografisao i muškarce, žene, lutke, pse, prirodu… Preminuo je 14. januara 1898. godine.
Godine 1951. produkcijska kuća Volt Dizni premijerno je prikazala dugometražni animirani film "Alisa u zemlji čuda" snimljen po Kerolovom romanu.
Činjenice o romanu "Alisa u zemlji čuda" koje malo ko zna, prenosi Informer:
1. "Alisa u zemlji čuda" je mogla da bude i "Alisa u zemlji vilenjaka"
Prvobitno je knjiga nazvana "Avanture Alise ispod zemlje" kada je dao rukom pisanu kopiju Alis Lidel. Do trenutka kada je knjiga objavljena, naziv je promenjen u "Alisa u zemlji čuda". Ali usput je prošao kroz druge naslove, uključujući "Alisin sat u zemlji vilenjaka", "Alisa među vilama" i "Alisa među goblinima".
2. Kerol je zasnovao pticu Dodo na sebi
Barem prema legendi: Kerol u knjizi aludira na ključno putovanje brodom stavljajući učesnike u priču kao ptice. Bio je Dodo, nazvan po njegovom pravom prezimenu Dodžson.
3. Kerol je video stvari kao i Alis
Pored delimične gluvoće i drugih zdravstvenih komplikacija, Kerol je patio od retkog neurološkog poremećaja koji izaziva halucinacije i čini da predmeti izgledaju veći ili manji nego što jesu. Bolest je otkrio engleski psihijatar Džon Tod tek 1955. godine. Na kraju je dobio naziv sindrom "Alisa u zemlji čuda" ili "Todov sindrom".
4. Kraljica Viktorija je bila obožavateljka knjige
Nakon što je pročitala "Alisu u zemlji čuda", kraljica Viktorija je predložila Kerolu da joj posveti svoje sledeće delo. Verovatno je trebalo da bude konkretnija: Kerol je bio matematičar, tako da je njegov sledeći rad bio "Elementarni traktat o determinantama, sa njihovom primenom na simultane linearne jednačine i algebarske jednačine". Poklonio ga je kraljici. Može se samo zamisliti njena reakcija...
5. "Alisa u zemlji čuda" i njen nastavak, "Kroz ogledalo i šta je Alisa tamo našla", zabranjeni su u Kini 1931. godine zbog činjenice da "životinje ne bi trebalo da koriste ljudski jezik".
(Kurir.rs/ M.F.)
"Želimo smrtnu kaznu za pedofile"
HOĆE LI OVA EVROPSKA ZEMLJA POSLATI VOJSKU U UKRAJINU? Završen hitan sastanak u Parizu, evropski lideri otkrili detalje razgovora iza zatvorenih vrata