Opasnost jeste da će onaj ko kupi prava moći da dođe i traži negative, jer hoće da pravi od njih nove nosače slike i zvuka ili nešto drugo da bi vratio novac koji je uložio

BEOGRAD - Direktor Jugoslovenske kinoteke Radoslav Zelenović izjavio je, povodom najavljene prodaje "Avala filma", da postoje mnoga pitanja koja moraju da se reše pre ulaska u eventualno potpisivanje ugovora o prenosu prava.

"Mi kao da se ničemu nismo naučili iz katastrofalne privatizacije "Beograd filma". Kažu upućeni da je problem bioskopa mogao da se reši prodajom jedne sale. I u ovom slučaju kao problem se pominje suma koja je stotinak puta manja od vrednosti "Avala filma"", rekao je on.

Međutim, napomenuo je, to su pitanja za one koji se bave finansijama i ekonomijom, a Kinoteka se bavi čuvanjem kulturnog nasleđa, te je od pokretanja stečaja u "Avala filmu" (maja 2011) preuzela materijale koji su u zapisniku zauzeli stotinak kucanih stranica.

"Po Zakonu o kinematografiji, Kinoteka je sve što je u "Avali" bilo proizvedeno kao negativ, izvorni materijal, sukcesivno preuzimala proteklih godina. Sada smo po ovim zapisnicima preuzeli materijale koji se odnose na dubl, lavande, prateću filmsku građu, plakate, ugovore, fotografije, nagrade...", precizirao je on.

Zelenović je rekao da su se trudili "da što pre izmeste te materijale u Arhiv kinoteke da ne propadnu".

"Sada se govori da će jedna od prvih prodaja biti prodaja videograma. Pretpostavljam da se radi o pravima. Tu je stvar višestruko komplikovana, pitanje je da li su i kako rešeni odnosi sa producentima i autorima. Ima tu i filmova koji su koprodukcije i veliko je pitanje kakav je njihov formalno-pravni status", napomenuo je on.

Zelenović je rekao da u vezi sa tim "Hrvatsku potresa veliki skandal, pismo reditelja Krste Papića koji je pitao zašto moji filmovi ne ostaju mojoj deci, nego tajkunima".

"Zalagao sam se da se to što je snimljeno do 1990. godine nacionalizuje, kako su uradile mnoge kinematogafije u bivšim socijalističkim zemljama. Tamo je to vlasništvo države, jer je država to finansirala i sve čuvaju tamošnje kinoteke. Dakle, postoje recepti i iskustva iz okruženja", naglasio je direktor Kinoteke.

Zelenović je objasnio da je Kinoteka primila arhivsku građu na trajno čuvanje, besplatno, odnosno iz sredstava Ministarstva kulture.

"Opasnost na koju upozoravam jeste da će onaj ko kupi prava moći da dođe i traži negative, jer hoće da pravi od njih nove nosače slike i zvuka ili nešto drugo da bi vratio novac koji je uložio. Ali izvorni materijali i kopije koji se čuvaju u Kinoteci nalaze se pod posebnim režimom i ne mogu tek tako da se uzimaju za ove ili one potrebe", rekao je on.

"To su sve pitanja koja moraju da se razreše pre nego što se uđe u potpisivanje bilo kakvog ugovora da bi se eventualno na nekoga prenela prava. Iskustvo zemalja iz okruženja je jasno - da je sve što je snimljeno do 1990. godine društvena svojina", zaključio je on.

Zelenović je ukazao da se kada se pomene "Avala film" obično misli na Filmski grad (u Košutnjaku), ali da je to pogrešno.

"U okviru Filmskog grada nalazi se Javni servis RTS, Kinoteka, Centralna filmska laboratorija u kojoj smo, iz spikova koje imamo, našli i dosta filmova koji ne pripadaju "Avali" nego "Centar filmu", "Filmu danas" i drugim preduzećima", objasnio je on.

Upozorivši da bi "najopasnije bilo da se problem prelomi preko kolena", primetio je da bi to nažalost samo potvrdilo njegovu "tezu da je jedan od najvećih tranzicionih gubitnika u kulturi naša kinematografija".

"Moramo svi koji smo zainteresovani za kinematografiju i "Avala film" da iznađemo kako da se problem reši na najbolji način", istakao je on.

Kao zanimljiv ocenio je predlog reditelja Srđana Dragojevića da se proda jedan deo, pa da se od tih sredstava napravi novi studio.

Podsetio je i na svoj raniji predlog da se od dela "Avala filma" napravi "neka vrsta muzeja, da to bude zaštićeno kulturno dobro jer su se tu snimali neki od najznačajnijih filmova na ovom području".

"Znači, predlozi postoje i mislim da nije kasno da se svi uključimo, naravno i naše Ministarstvo za kulturu, da pokušamo da nađemo najbolje rešenje", naglasio je on.

Inače, kako je zapitao, "ako dođe do privatizacije, šta bi se nalazilo uz zapaljive depoe Kinoteke, kafić ili nešto drugo?".

"Da li to znači da jednog dana treba da iseljavamo Kinoteku odatle? Pitanja je mnogo i odgovore moramo da potražimo što pre", naglasio je Zelenović.