Ljudi čiji jezici, odnosno gramatika, ne poznaju budućnost - poput kineskog, japanskog, nemačkog ili estonskog zdraviji i bogatiji

NJU HEJVEN - Predrasude oko jezika uvek su postojale - francuski je najromantičniji, nemački je disciplinovan - ali sada stručnjaci Univerziteta Jejl tvrde da jezik kojim govorimo može biti krivac za naše ponašanje i navike.

Jedna od prvih stvari koju je Regina Nohova naučila kada se preselila u Češku je da treba da otvori usta šire kada govori. Njen maternji jezik - estonski sasvim je drugačiji.

"U Estoniji govorimo polako. Gotovo ne otvaramo usta. To je naša priroda. Mi smo introvertni i zatvoreni. Mislim da postoji velika razlika između Čeha i Estonaca i kako govorimo i kako se izražavamo", rekla je ona.

Nohova, koja živi u Pragu sa suprugom i decom, diplomirala je češki ali da, iako sada ona i suprug govore istim jezikom, razlika ima, pogotovo kada je u pitanju način života, prenosi Slobodna Evropa.

"Razlikujemo se oko zdrave ishrane i toga koliko je to važno. On smatra da je to nebitno, kao i vežbanje", kaže ova 35-godišnja instruktorka joge.

Najnovije istraživanje američkih stručnjaka pokazuje da razlike u porodici potiču i zbog razlika u jeziku kojim govore partneri. Te razlike su vidljive u zdravstvenim navikama - od ishrane i vežbanja do toga koliko je novca partner voljan da uštedi.

Provesor na Jejlu Kit Čen tvrdi da su ljudi čiji jezici, odnosno gramatika, ne poznaju budućnost - poput kineskog, japanskog, nemačkog ili estonskog, statistički gledano zdraviji i bogatiji.

"Japanci štede novac decenijama i pored negativnih kamatnih stopa. Kinezi štede kao ludi. Nemci su poznati kao "bogovi" štediša, ali nisu daleko ni skandinavske i nordijske zemlje. Svi su strogi čuvari svog novca. Moglo bi se reći da je to pravi odnos između jezika i ponašanja. U tim jezicima moguće je lakše misliti o budućnosti nego o sadašnjosti pa otuda i takva vrsta ponašanja", kaže on.

Čen je proučavao ekonomske i socijalne podatke iz zemalja širom sveta i upoređivao ih sa jezicima koji se govore u tim zemljama i otkrio je da ljudi u zemljama sa više fizičke i fiskalne odgovornosti nemaju buduće vreme.

Na primer Nemci, čija je ekonomija jedna od najjačih u Evropi, zapravo nemaju buduće vreme u svom jeziku.

Čenova studija izazvala je senzaciju među ekspertima za jezik i neki od njih veruju da je jezik zapravo mogući krivac za neke od najvećih svetskih problema, na primer krize u Grčkoj. Drugi, odbacuju Čenove nalaze kao neprihvatljive.

Profesorka lingvistike i psihologije na univerzitetu u Kalgariju Džuli Sedivi smatra da je povezivanje jezika i ponašanja "neprihvatljivo".

"Još uvek imamo utisak da su neki jezici logičniji, uredniji ili romantičniji od drugih. To je, međutim, teško dokazati", rekla je ona i dodala da Čenova studija teško da može da potvrdi da postoji veza između jezika i ponašanja.