Biolozi su aktiviranjem gena uspeli da uspore propadanje ćelija voćnih mušica, a veruju da je isti proces moguć i kod ljudi

LOS ANĐELES - Večna mladost postala je mnogo realnija otkako su biolozi s Univerziteta Kalifornije u Los Anđelesu otkrili gen koji može da uspori procese starenja.

Naučnici su eksperimentisali s voćnim mušicama i identifikovali gen AMPK, koji je ključni energetski senzor u ćelijama. On se aktivira kad je ćelijska energija na minimumu. Povećanje količine AMPK u crevima voćnih mušica produžilo im je život za 30 odsto. One su živele osam nedelja umesto uobičajenih šest. Osim što su duže živele, duže su bile i zdrave.

Voćne mušice

- Iako je zaustavljanje starenja zasad dokazano samo kod mušica, ovo istraživanje ima veliki uticaj i na usporavanje starenja kod ljudi. Pokazali smo da kad aktiviramo ove gene u crevima ili nervnom sistemu, vidimo kako se proces starenja usporava ne samo u tim organima već u celom telu - kaže Dejvid Voker, profesor biologije na UCLA i autor istraživanja.


On dodaje da je ovo važno zato što produžetak zdravog života ljudi zahteva i zaštitu mnogih unutrašnjih organa od posledica starenja. Ipak, slanje gena koji sprečava starenje u mozak ili neke druge organe nije tehnički izvodljivo. Zato rezultati o dejstvu gena na celo telo ohrabruju.

I ljudi imaju gen AMPK, ali on nije previše aktivan u našem telu.

- Umesto da istražujemo jednu po jednu bolest starenja, poput Parkinsonove i Alchajmerove bolesti, kancera, moždanog udara, dijabetesa, mislimo da je moguće da utičemo na taj proces i sprečimo širenje mnogih bolesti. Još nismo završili naše istraživanje, ali imamo cilj i mislimo da je njegovo ostvarivanje realno. Ono što želimo jeste da unapredimo zdravo starenje kod ljudi - rekao je Voker.

Realan cilj

Glavni istraživač Metju Algerejt fokusirao se na ćelijski proces nazvan autofagija, koji dovodi do toga da ćelija degradira i odbaci stare, oštećene ćelijske komponente. Autofagija pomaže u odbacivanju otpada pre nego što ošteti ćelije, a gen AMPK pomaže u tom procesu.

- Najzanimljivije Metjuovo otkriće je to da, kad se aktivira AMPK u nervnom sistemu, autofagija se pokreće ne samo u mozgu već i u crevima, i obrnuto - rekao je Voker.

Gomilanje proteina
ODBACIVANJE OTPADA

Mnoge bolesti nervnog sistema, uključujući Alchajmerovu i Parkinsonovu bolest, povezane su s gomilanjem proteina, ćelijskog otpada u mozgu, naglasio je Voker.

- Zahvaljujući ovom otkriću, aktiviranjem autofagije mogli bismo da smanjimo posledice starenja - kaže Dejvid Voker.