Priroda je oduvek bila jača od čoveka i priroda će uvek pobediti, koliko god se mi trudili

Bliži nam se kraj. Ništa novo. Unazad nekolikog godina čitamo o kraju sveta i apokalipričnim događajima koji bi nas mogli zadesiti. Od poplava, cunamija, vulkanskih erupcija do novog ledenog doba.

Neki nas upozoravaju da takav kraj sveta, koji bi nas sustigao prirodnim putem, nećemo nikada dočekati jer ćemo se međusobno uništiti.

Rat i nuklearno oružje uništili bi svet i sve ono što nazivamo svetom. Bez obzira hoće li to biti potresi, erupcije, otapanje leda ili "mali zeleni", koje prema novim teorijama ne možemo nazivati malim zelenima, jer izgledaju baš poput nas, promene su neizbežne.

Kako smo nastali, tako ćemo i nestati.

Priroda je oduvek bila jača od čoveka i priroda će uvek pobediti, koliko god se mi trudili. Kao i sve ostalo, životni vek Zemlje i života na Zemlji ima svoj ciklus. Kada će doći do njegova završetka i hoće li se ponovno roditi planet poput našeg, naučnici pokušavaju otkriti godinama. Posljednja studija pokazala je kako su došli do spoznaje o načinu završetka postojanja planete Zemlje, piše Gardijan.

Sve što nam je poznato i sve oko nas nastalo je nakon velike eksplozije koju nazivamo "velikim praskom", ali ono što su ovog puta naučnici otkrili je kako se sve završava. Opasno kosmičko finale nazvali su "velikim rascepom".

Prema novom modelu, kako se svemir širi, apsolutno sve, od galaksija, planeta, atomskih čestica sve do vremenskog kontinuuma, s vremenom će biti rascepljeno pre nego što zauvek nestane. Naučnici napominju kako još nije vreme za paniku i kako bi do takvog razvoja događaja, odnosno završetka postojanja naše planete, ujedno i nas samih, moglo doći tek za 22 milijarde godina.

"Teorija velikog rascepa objašnjava kako će s vremenom doći do kidanja konzistentnih meterija, a samim tim do atoma i molekula. Mislim da nije netačno niti nepravedno reći kako je to jedan dramatičan scenario", kazao je matematičar koji je radio na otkrivanju teorije Velikog rascepa, dr Marčelo Diskonzi.

Nauka je poprilično uverena da je Zemlja nastala Velikim praskom pre 13.8 milijardi godina. Tada je nastala veoma gusta masa koja je počela da se širi do trenutka kojeg imamo danas. Iako je sudbina naše planete još nepoznata, ovi naučnici su na dobrom putu. Širenjem svemira doći će do pucanja i najjednostavnijih veza.

"Ono što sa sigurnošću možemo da tvrdimo je da se svemir širi i da se širi sve brže, ubrzava. To je zapravo jedina činjenica koju znamo, a koja nam je pomogla u otkrivanju teorije o rascepu", dodaje Diskonzi.

Također, prema njihovoj teoriji, širenje svemira moglo bi biti sve brže i brže, a čestice bi krenule da se udaljavaju jedna od druge do beskonačnosti, a onda bi nastupio "Veliki rascep".

"S matematičke strane znamo šta to podrazumeva, ali šta za fiziku to znači, teško je predvideti. Postoji neka vrsta takmičenja između takozvane crne energije koja pokušava sve više da proširi svemir i gravitacije koja ga drži zajedno. Pitanje je ko će pobediti?", rekao je Diskonzi i dodao da je "scenario velikog rascepa prirodna posledica jednačina.

(Avaz.ba)