Građani EU prelaze na online nastavu: Irska u vrhu, susedi na samom dnu
Evropska unija beleži stalni rast u oblasti online učenja, uz sve veći broj korisnika interneta koji se sve više okreću digitalnim obrazovnim sadržajima, pokazuju najnoviji podaci Evrostata.
Evropska unija beleži značajan rast u online obrazovanju, što potvrđuje sve veći broj korisnika interneta koji se okreću digitalnim obrazovnim sadržajima. Prema najnovijim podacima Evrostata, 33% korisnika interneta u EU izjavilo je da je u poslednja tri meseca koristilo online kurseve ili obrazovne materijale za učenje, što je povećanje od 3 procentna poena u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj rast ukazuje na sve veću dostupnost i popularnost online obrazovnih resursa, koji postaju ključni alat za lični i profesionalni razvoj u digitalnoj eri.
Irska prednjači u ovoj oblasti, sa impresivnih 61% korisnika interneta koji se bave online učenjem. Holandija i Finska slede sa 59%, odnosno 53%, što govori o visokom stepenu digitalne pismenosti i dostupnosti online obrazovanja u ovim zemljama. U Irskoj, 36% korisnika interneta pohađalo je online kurseve, što je posebno istaknuto u odnosu na druge evropske zemlje.
Na drugi način, Holandija i Finska prednjače kada je reč o korišćenju digitalnih materijala za učenje – čak 53% korisnika u Holandiji i 46% u Finskoj koristi online resurse kako bi unapredili svoje obrazovne veštine.
Ovaj trend digitalnog obrazovanja postepeno postaje standard, a evropske zemlje u ovom segmentu nastoje da modernizuju obrazovne sisteme. Učešće online učenja ne prestaje da raste, a sve više građana prepoznaje njegovu vrednost u kontekstu fleksibilnosti i pristupačnosti.
Mnogi korisnici online kurseve ne koriste samo za lično usavršavanje, već i za profesionalno usmerenje, što pokazuje koliko je digitalno obrazovanje postalo ključno za konkurentnost na globalnom tržištu rada.
Međutim, značajne razlike između zemalja EU još uvek postoje. U zemljama poput Rumunije, Kipra i Bugarske, online obrazovanje nije toliko rasprostranjeno, sa udelima od svega 10%, 11% i 17%. Ove razlike u pristupu online učenju mogu biti posledica različitih faktora, uključujući ekonomsku situaciju, pristup internetu, kao i razlike u obrazovnoj infrastrukturi i digitalnim veštinama građana.
Dok bogatije zemlje sa razvijenim digitalnim sektorima omogućavaju lako usvajanje novih obrazovnih tehnologija, u siromašnijim državama izazovi u vezi sa digitalizacijom obrazovanja ostaju značajan problem.
Podaci su objavljeni povodom Međunarodnog dana obrazovanja, 24. januara, kada se globalna pažnja ponovo usmerava na važnost pristupa obrazovanju za sve.
Ovaj dan podseća na potrebu za daljim ulaganjima u obrazovne tehnologije i infrastrukturu, kako bi se omogućio ravnopravan pristup učenju, ne samo u bogatim, već i u manje razvijenim delovima sveta. Uzimajući u obzir trenutne trendove, jasno je da online učenje nije samo privremena moda, već postaje ključni element budućnosti obrazovanja, čime se otvara vrata globalnim mogućnostima za sve.
Upravo ovaj trend prelaska ka digitalnim obrazovnim platformama ne samo da utiče na tradicijalni obrazovni sistem, već i na način kako percipiramo i pristupamo učenju.
Kroz ovaj proces, EU se nastoji pozicionirati kao lider u obrazovnoj transformaciji koja koristi prednosti digitalizacije, dok istovremeno omogućava lakši pristup obrazovnim resursima širom kontinenta.
DODELJENA ODLIKOVANJA POVODOM DANA DRŽAVNOSTI SRBIJE Vučić posthumno odlikovao Nikolu Krsmanovića, policajca ubijenog na dužnosti, orden primila majka Ljilja