Slušaj vest

Italijanske poreske vlasti pokrenule su ozbiljnu istragu protiv nekoliko najvećih društvenih mreža, optužujući ih za utaju poreza i pokušaj izbegavanja plaćanja velikih iznosa u budžet. Meta, poznata po Facebooku i Instagramu, suočava se s kaznom koja može dostići vrtoglavih 960 miliona dolara, dok su X (bivši Twitter) i LinkedIn također pod istragom.

2579795-fotoprcamerashutterstock1173615445-edit.jpg
Foto: Shutterstock, Profimedia

Italijanska vlada tvrdi da je registrovanje korisnika na platformama koje generišu prihod putem oglasa, zapravo, oporeziva transakcija. U osnovi, korisnici se smatraju ‘platiteljima’ jer svoje lične podatke razmenjuju za pristup tim digitalnim uslugama. To je, kako tvrde italijanske vlasti, opravdanje za obavezivanje tih mreža na plaćanje poreza na dodatu vrednost (PDV).

Prema izvorima bliskim istrazi, Meta bi mogla biti suočena s potražnjom od čak 887,6 miliona evra (961 milion dolara), dok bi X mogao biti obavezan da plati 12,5 miliona evra, a LinkedIn oko 140 miliona evra. Ove sume pokrivaju period od 2015. do 2021. godine, a trenutno važeći poreski zahtevi odnose se na 2015. i 2016. godinu – godine koje se brzo približavaju isteku rokova za naplatu.

shutterstock_mreže.jpg
Foto: Shutterstock

Gigant pod strogim europskim mikroskopom

Ovaj potez italijanskih vlasti dolazi usred pojačanih pritisaka na tehnološke gigante, posebno u Evropi, koji već dugo vode bitke s regulatorima zbog različitih vrsta povreda zakona.

Meta nije nova na ovom terenu – već je nekoliko puta kažnjena u EU, često sa kaznama većim od milijardu dolara godišnje, zbog narušavanja pravila u vezi s privatnošću korisničkih podataka, kršenjem monopolske prakse i manipulacijom oglasa.

Mark Zakerberg
Foto: Shutterstock

Osim toga, Meta se nalazi pod istragama u Australiji zbog korišćenja sadržaja lokalnih medija bez odgovarajuće kompenzacije. Međutim, kompanija tvrdi da nije u njenim planovima korišćenje tih sadržaja i da se protivi zahtevima za plaćanje prava.

Za razliku od ranijih slučajeva koji su se uglavnom bavili pitanjima zaštite podataka ili antimonopolske regulative, ovo je prvi put da društvene mreže trpe ovakav pritisak zbog poreskih propisa koji tretiraju razmenu ličnih podataka kao oblik oporezivih transakcija.

shutterstock_Meta.jpg
Foto: Shutterstock

Pritisak raste, ali i otpor

Ove poteze često prate pozivi Meta-e američkoj vladi da se umeša i pruži podršku u suprotstavljanju stranim regulacijama. S povratkom Donalda Trampa na političku scenu, Bela kuća je jasno stavila do znanja da je spremna zauzeti čvršći stav u zaštiti interesa američkih kompanija na globalnom tržištu.

Međutim, bez obzira na političke kalkulacije, Meta je suočena s ozbiljnim izazovima. Ako Italija uspe u ovom slučaju, to bi mogao postaviti presedan koji bi mogao značajno promeniti način na koji se oporezuju globalne tehnološke kompanije, otvarajući vrata za slične postupke u drugim zemljama.