Slušaj vest

U novom talasu predviđanja koja brišu granicu između tehnološkog progresa i medicinske provokacije, Ilon Mask ponovo je uzburkao javnost - ovog puta tvrdnjom da će roboti nadmašiti čak i najbolje ljudske hirurge u roku od pet godina. Prema Masku, hirurški skalpel uskoro će zameniti robotske ruke, senzori i hladna preciznost.

shutterstock_veštačka inteligencija (1).jpg
Foto: Shutterstock

Ova izjava, objavljena kao odgovor na post o Medtronic-ovim hirurškim robotima, dolazi u trenutku kada uzbuđenje oko primene veštačke inteligencije u medicini sve više raste. Medtronic, jedna od najvećih svetskih medicinskih tehnoloških kompanija, već je koristila svoje robotske sisteme u preko 130 operacija, uključujući intervencije na prostati, bubrezima i bešici.

„Najbolji hirurzi biće mašine“, kaže Mask - ali da li mu možemo verovati?

shutterstock_AI (3).jpg
Foto: Shutterstock

Maskov odgovor bio je kratak, ali odjeknuo je snažno:

„Roboti će nadmašiti dobre hirurge za nekoliko godina, a najbolje hirurge za otprilike pet.“

Nije se zadržao samo na spekulacijama. Naveo je konkretan primer iz Neuralinka, svoje kompanije za povezivanje mozga i računara, gde je robot korišćen za implantaciju elektroda u mozak - zadatak koji, kako tvrdi, ljudske ruke jednostavno nisu mogle da obave sa potrebnom brzinom i preciznošću.

shutterstock-2419578485.jpg
Foto: Shutterstock

AI lekari su već tu

Dok Mask zamišlja budućnost bez ljudskih hirurga, realnost je i dalje opreznija. Ranije ove godine, promovisao je Grok, AI četbot svoje kompanije xAI, tvrdeći da može dijagnostikovati medicinske probleme. Ali kada ga je jedan korisnik zamolio da dijagnostikuje povredu, Grok je odgovorio:

„Nisam opremljen za dijagnostikovanje medicinskih povreda, ali mogu pružiti opšte informacije ili vas uputiti gde da potražite odgovarajući medicinski savet.“

Čak i sama veštačka inteligencija priznaje da još nije spremna da zameni lekare hitne pomoći.

shutterstock-xai-2.jpg
Foto: Shutterstock

Velike tehnološke kompanije žele da zamene lekare

Mask nije usamljen. U poslednjih mesec dana, gotovo svaki veliki tehnološki direktor izneo je sopstvenu verziju medicinske AI vizije. Izvršni direktor Google DeepMind-a, Demis Hasabis, izjavio je da bi veštačka inteligencija mogla izlečiti sve bolesti u roku od nekoliko godina.

Predstavnici OpenAI-a podelili su priče o korisnicima koji su pomoću ChatGPT-a otkrili retke ili pogrešno dijagnostikovane zdravstvene probleme. A Microsoft - najveći finansijer OpenAI-ja - nedavno je predstavio novi AI alat za dijagnostikovanje retkih bolesti. Izvršni direktor Satja Nadela izjavio je da taj alat može „zaista poboljšati živote“.

To je fantazija tehnoloških milijardera: svet u kojem algoritmi zamenjuju stetoskope, a dijagnostički četbotovi sede umesto lekara opšte prakse.

shutterstock_deepmind (3).jpg
Foto: Shutterstock

Šta se dešava kada AI pogreši?

Iza sve te euforije krije se mnogo ozbiljnija istina. AI alati, posebno oni zasnovani na velikim jezičkim modelima, i dalje su skloni „halucinacijama“ - izmišljanju informacija koje iznose sa velikim samopouzdanjem. Zapravo, kako se nedavno izveštavalo, noviji modeli kao što su o3 i o4 mini u nekim slučajevima još češće greše.

Za razliku od greške u kodiranju ili netačnog odgovora u eseju, pogrešna medicinska dijagnoza može značiti pogrešno lečenje - ili smrt. A pošto regulativa u oblasti medicinske AI još uvek nije jasno definisana, nije jasno ni ko bi snosio odgovornost.

Mask možda gleda u robotsku budućnost, ali kritičari tvrde da ignoriše složenu i neurednu realnost ljudskog zdravlja. Dijagnostika nije samo pitanje podataka; ona zahteva kontekst, nijanse, procenu i empatiju - osobine koje AI još nije savladala.