Rita Levi-Montalkini je italijanska naučnica i dobitnica Nobelove nagrade, poznata po svojim radovima u oblastu neurobiologije. Živela je 103 godine, što je čini najstarijom nobelovkom svih vremena.

nobel-ap01.jpg
AP 
foto: AP

Rita je rođena 1909. godine i odrasla je u vreme kada žene nisu bile podržavane da razviaju karijeru, ali ona je , uprkos protivljenju svog oca, upisala medicinski fakultet.

Posle nekog vremena počela je diskriminacija Jevreja – akademska karijera im je zabranjena. Tako je Rita morala da napusti svoj dom radi nauke i ode u Brisel. Uprkos teškoćama, nastavila je da radi ono što voli i što je ispunjava, što će dati doprinos celom svetu i govorila je:

- Da nisam bila diskriminisana ili proganjana, ne bih dobila Nobelovu nagradu.

stockphotohappyseniorwoman168726041.jpg
Shutterstock 
foto: Shutterstock

Znala je da na stvari sagleda iz drugog ugla, a bila je zahvalna i na neprijatnim životnim okolnostima. Na kraju krajeva, učinili su je hrabrom osobom, ženom čije će se ime pamtiti kroz istoriju. Ritino glavno otkriće bio je "faktor rasta nerava" – ono za šta je dobila Nobelovu nagradu.

Doživela je duboku starost, a kada su je pitali o njenim životnim navikama za dugovečnost, odgovorila je da ne spava više od 6 sati dnevno, jede jednom dnevno i puno čita.

stari-lekar-dom-za-stare-baka-bolest.jpg
Shutterstock 
foto: Shutterstock

Smatrala je da je prejedanje veliki stres za telo, jer je potrebna velika količina energije za varenje ove hrane. Isticala je da je mozak najvažniji u ljudskom organizmu, kao i da se njegovim vežbanjem može smanjiti rizik od demencije u starosti.

Evo koje su njene preporuke:

1. Čitanje teške literature - Mnogi naučnici su govorili da stalno učenje čuva vitalnost moždanih vijuga.

2. Rešavanje logičkih zadataka i ukrštenih reči – podstiču mozak da razmišlja van okvira.

3. Pokušajte da zapamtite više - Na primer, nakon čitanja svakog poglavlja, zatvorite knjigu i pokušajte da zapamtite manje detalje. Preslišajte sebe, ponavljajte naučeno. Poznati srpski akademik Vladeta Jerotić govorio je da učenje poezije ili molitvi napamet, može biti jedan lep način da vaš mozak i u starosti dobro funkcioniše.

ucenje-studiranje-studije.jpg
Shutterstock 
foto: Shutterstock

4. Učite strane jezike - Ne morate ga tečno govoriti, već je poenta da se vaš mozak "rasteže", tako se stvaraju neuronske veze. Naučnica je isticala da vam je potrebno oko 20 minuta dnevno.

5. Sačuvajte pozitivan duh, to je jedna od najvećih tajni dugog i srećnog života. Rita Levi-Montalkini je govorila:

- Pre svega, nemojte se plašiti poteškoća. Daju nam najbolje.Čak i da se pojave teškoće i problemi, pokušajte da sačuvate optimizam i u svemu vidite šansu za razvoj - savetovala je starica.

(Kurir.rs / NajŽena)

Bonus video:

Kurir televizija Baka Miladija pravi crepulje