"Logično je pretpostaviti da je ovo sujeverje počelo sa pronalaskom kišobrana," rekao je Fil Stivens, profesor antropologije.

"Tačan datum rođenja kišobrana još uvek nije poznat, ali su stari Egipćani očigledno odgovorni za ranu verziju, jer otkrivena umetnost prikazuje sveštenike i kraljevske porodice koji koriste kišobrane za senku još 1.200 godina pre nove ere," piše Reader's Digest.

Bogati Egipćani su nosili suncobrane od papirusa i perja, koji su služili kao statusni simbol. Navodno, otvaranjem suncobrana u zatvorenom prostoru, naljutili bi boga sunca Ra i kao rezultat toga snosili posledice.

kisa-devojka-kisobran.jpg
Shutterstock 
foto: Shutterstock

Drugi izveštaji tvrde da su suncobrani od paunovog perja bili namenjeni da imitiraju nebesko božanstvo Nut, a da neplemenik kroči pod njenu senku bilo je svetogrđe.

U oba ova slučaja, teorije ukazuju na to da je poreklo ukorenjeno u religiji, a ne u misticizmu.

"Ako je to naljutilo egipatskog boga sunca Ra, to se smatra religioznim verovanjem," objašnjava Stivens, prenosi N1.hr.

Viktorijansko doba je istaklo opasnosti

U viktorijansko doba, oko sredine 19. veka, kišobrani su bili veliki i nezgrapni, sa jakim metalnim žicama. U Panatijevoj knjizi "Izvanredno poreklo svakodnevnih stvari", naučnik Čarls Panati piše:

setnje-priroda-jesenkisobran.jpg
Shutterstock 
foto: Shutterstock

"Kišobran sa krutim krakovima, koji se iznenada otvorio u maloj prostoriji, mogao bi ozbiljno da povredi odraslu osobu ili dete ili slomi krhki predmet. Tako se sujeverje pojavilo kao prepreka otvaranju kišobrana u zatvorenom prostoru."

Magična verovanja

Ljudi u različitim kulturama često veruju da stvari imaju individualnu moć ili suštinu u sebi.

Kako ovo utiče na ovo sujeverje?

"Kada je otvoren, kišobran je dizajniran da se koristi napolju, u oluji. Oluja je nepredvidiva, neprijatna, potencijalno nasilna i destruktivna," objašnjava Stivens pa dodaje: „Kuća je uredna, tiha, mirna. Otvaranje kišobrana iznutra zagađuje kuću suštinom oluje“.

(Kurir.rs/J.M.)