REAGUJTE NA VREME: Kako da pomognete detetu koje muca

Prilagodite se njegovom rečniku i načinu govora, budite mu podrška i potpora prilikom govora Smatra se da jedan odsto svetske populacije muca, a da je čak četiri do pet odsto ljudi u nekom trenutku svog života mucalo. Osobamo koje mucaju to može predstavljati neprijatnost i izazvati socijalnu anksioznost, pa je zato važno reagovati što ranije.

Mucanje je neurorazvojni poremećaj tečnosti govora čiji uzroci još uvek nisu u potpunosti poznati. Istraživanja su potvrdila povezanost pojave mucanja i genetike, kao i prisutnost blagih promena strukture i funkcije centara za govorno i jezično izražavanje u mozgu. Isto tako, genetika nam može ukazati i na dalji tok mucanja. Ako je jedan od roditelja kao dete mucao pa se kasnije oporavio od mucanja, veća je verovatnoća da će i dete u kasnijem razvoju postići tečan govor. Nezavisno do uzroka, važno je reagovati na vreme i lečiti ovaj poremećaj. Zato bi roditelji trebalo da budu svesni nekoliko stvari.

Najčešće se javlja između 2. i 5. godine života

Mucanje se najčešće javlja u razdoblju od druge do pete godine života, ali može se javiti i kasnije, prema literaturi do 11. godine života. Početak mucanja može biti postepen, koji često u ranim fazama prođe nezapaženo ili nagli, uz prisutan jaki intenzitet, koji često uzrokuje veliku zabrinutost roditelja.

Introvertnost i anksioznost su posledica, a ne uzrok mucanja

Iako se mucanje u javnosti doživljava kao poremećaj u govoru, a za osobe koje mucaju smatra se da su introvertne i anksiozne, ove osobine su često posledica, a ne uzrok mucanja. Da bi se to izbeglo, vrlo je važno na vreme reagovati i dati mu prostora za razvoj. Ako roditelj primeti da je detetu teško da nešto izgovori, često je prva reakcija da završi reč umesto njega, čime mu čini medveđu uslugu i indirektno mu šalje poruku kako ono nešto ne može samo da nauči. Zato je važno da strpljivo sačekate da dete izgovori svoju misao do kraja, bez prekidanja.

Što pre kontaktirajte stručnjake

Kako bi dete prevazišlo svoj govorni poremećaj, naročito ako je on izražen i da bi se izbeglo razvijanje socijalne aksioznosti, potrebno je potražiti stručnu pomoć. Prema novim istraživanjima, socijalna anksioznost povezana sa govorom i mucanjem može se javiti u najranijem uzrastu, i to vrlo brzo nakon pojave mucanja. Zato je preporučljivo kontaktirati stručnjake koji rade s osobama koje mucaju, kako bi se edukacijom roditelja postiglo najbolje okruženje i pristup detetu s ciljem izrastanja u samouverenu osobu.

Kurir.rs