Nasilje je najveći izazov sa kojim su suočene žene širom sveta, a napredak u ostvarivanju ravnopravnosti je nestabilan, rekla je čelnica agencije Ujedinjenih nacija za ravnopravnost i osnaživanje uloge žena.

Izvršna direktorka agencije 'UN Žene' Mlambo-Ngcuka izjavila je da se uprkos naporima u ostvarivanju jednakih prava ni za jednu zemlju ne može reći da je rodno ravnopravna.

One postižu napredak u nekim područjima, dok istovremeno u drugima nazaduju, a najveći pljačkaš žena je razlika u platama.

Mlambo-Ngcuka nazvala je globalnu razliku u platama od 24 posto "najvećim pljačkašem" žena. Njena agencija pokrenuće svetsku koaliciju za borbu protiv nejednakosti plata tokom sastanka UN-ovog Poverenja o statusu žena iduće sedmice.

mlambo-ngcuka.jpg
Profimedia 

Međutim, ona je istakla da je nasilje najveći problem sa kojim su žene suočene. Svaka treća žena u svetu iskusi fizičko ili seksualno nasilje tokom života, a 50 posto žena žrtava ubistva ubiju njihovi partneri ili članovi porodice.

Oko 120 miliona devojaka širom sveta, ili otprilike svaka deseta, bila je prisiljena na seks ili druge oblike polnog zlostavljanja, kaže agencija.

"Nasilje nad ženama stvaran je problem svuda u svetu, bez obzira jeste li bogati ili siromašni, u razvijenim zemljama ili onima u razvoju. Čak i zemlje koje imaju najviše pokazatelje rodne ravnopravnosti poput Islanda, još uvek se suočavaju sa nasiljem nad ženama", kazala je Mlambo-Ngcuka u intervjuu za Reuters.

Island je u januaru potresla nasilna smrt 20-godišnjakinje u Rejkjaviku. Mornar sa Grenlanda uhapšen je u vezi sa njenom smrću.

Mlambo-Ngcuka, Južnoafrikanka, na čelu je agencije UN Women od 2013. godine. Bila je članica parlamenta u prvoj demokratskoj južnoafričkoj vladi i prva potpredsednica u toj zemlji. Rekla je da je globalni napredak u ostvarivanju prava žena, od jednakih plaća do osnaživanja žena u vođstvu i smanjenja stope nasilja, nedosledan i nejednak.

mlambo-ngcuka.jpg
Profimedia 

"Države imaju ustave kojima se ponose da su demokratski, ustave koji definišu jednakost, ali se niko ne bori da žene budu jednako plaćene. To je kontradiktorno. Kako objašnjavate da Avganistan ima više žena u parlamentu nego što ih ima u američkom Kongresu? ", izjavila je.

Žene imaju 28 posto mesta u avganistanskom parlamentu u poređenju sa 19 posto u američkom Kongresu, navodi se u statističkim podacima Svetske banke za 2016.

Mlambo-Ngcuka zato ističe Kolumbiju, koja je nedavno izašla iz pedesetdvogodišnjeg građanskog rata u kom je ubijeno više od 220.000 ljudi, kao primer države koje koja je pretekla svoje susede.

Kolumbijski Kongres i pobunjenici su postigli mirovni sporazum koji ženama daje zemljišna i vlasnička prava i progon silovanja koja su počinili i pripadnici vladinih snaga i pobunjenika.

"U tom mirovnom sporazumu oni su napravili stvarno dobre korake vezano za rodnu ravnopravnost", rekla je Mlambo-Ngcuka.

U SREDU SAMO U KURIRU: Poklon čestitka za Dan žena

index.hr