Kao i veći deo živog sveta, čovek je stvoren da funkcioniše dok sija sunce, a kada padne mrak, da ode na počinak. To je važno zbog lučenja jednog od najvažnijih hormona u čovekovom telu

Mada je naše telo prirodno usklađeno sa smenom dana i noći, moderan način života promenio je taj ritam, pa većina nas odlazi u krevet posle ponoći, a ustaje znatno posle izlaska sunca. Naime, čovek kao i najveći deo živog sveta, stvoren je da funkcioniše preko dana, dok traje sunčeva svetlost, a posle zalaska sunca da ode na počinak. To je važno zbog lučenja melatonina, hormona koji najnovija istraživanja svrstavaju među najvažnije u našem organizmu.

– Ni navika ni kafa ni energetski napici neće nadoknaditi manjak melatonina koji noću luči pinealna žlezda u mozgu. On produžava životni vek, poboljšava san, jača imunitet, štiti od srčanog i moždanog udara, kao i od svih oblika raka i, što nije zanemarljivo, daje nam svežinu i lepotu – objašnjava Jovanka Lalović, porodični psihoteraput iz Centra za adolescenciju i adikcije u Beogradu.

Na počinak pre ponoći

Melatonin se najviše stvara do 30. godine, pa je izuzetno važno da ga u tom periodu bude dovoljno. Posle ovog životnog doba njegovo lučenje se polako smanjuje.

– Mozak je u stanju da sintetiše taj važan hormon samo ako se poštuje mehanizam njegovog funkcionisanja, a to je da smo aktivni u svetlom delu dana, a da noć koristimo za spavanje. Treba leći što ranije da bi organizam izbacio otrove, da bi se tkiva pripremila za novi dan, da bi eventualne štete nastale u toku dana mogle da se koriguju, da bi mozak odbacio suvišne informacije – a upravo u svemu tome značajnu ulogu ima hormon melatonin. Na našu žalost, poslednjih 10-15 godina svet je postavljen pogrešno. Ljudski rod je star oko 6.000 godina; naši preci su odlazili na počinak s prvim mrakom, a budila ih je svetlost dana. Čovek 21. veka, koristeći razne izvore energije na štetu svog organizma, narušio je sve prirodne cikluse i pitanje je kako će se to završiti.

Efekat svežine

Napravite eksperiment: jedno veče pođite na spavanje sat i po pre ponoći (naravno, nemojte te večeri da pijete kafu, odreknite se cigareta) i spavajte osam sati. Svi će ujutru konstatovati da delujete ispavano, ali i mnogo svežije, mlađe.

– To je tipičan efekat hormona melatonina – kaže naša sagovornica.

Suprotno tome, upražnjavajte svoje navike, pođite na spavanje posle ponoći i takođe spavajte osam sati – ujutru ćete imati podočnjake, kosa vas neće slušati, reakcije i pokreti biće vam usporeni... Uslediće komentar: vidi se da ste umorni!

Dubok san za lep izgled

Dobra je navika da na počinak odete s knjigom u ruci. Međutim, ukoliko svetlo u sobi ostane upaljeno, a vi utonete u san, sutradan će uslediti isti komentari, u stilu: delujete umorno...

– Onog trenutka kada se upali svetlost u sobi – prestaje proizvodnja melatonina. Zato je važno da u toku noćnog sna u blizini ne bude nikakvih izvora svetlosti, da soba bude zamračena i da vlada tišina. Čak ni muzika nije poželjna, jer mozak uporno prima informacije, što nas ometa da utonemo u duboku fazu sna.

U mladosti nam se čini kako se nama starost nikada neće dogoditi, kao da su starci koje srećemo takvi rođeni. Ko bi rekao da su i oni nekada bili mladi i lepi.

– Ako ne pazimo na zdravlje i ne pridržavamo se nekih pravila, mladost i lepotu izgubićemo znatno pre vremena – kaže Jovanka Lalović.

san-nesanica-insomnia.jpg
Shutterstock 

Tekst: Vesna Stanimirović