Zoran Đinđić je obezbedio trajno mesto i u novijoj crnogorskoj istoriji. Dobro smo se razumeli i sarađivali, što kroz istoriju nije baš čest slučaj kad su u pitanju crnogorski i srpski političari, naveo je Đukanović

PODGORICA - Crnogorski premijer Milo Đukanović ocenio je da bi bilo bolje "i Srbiji i svima nama" da je živ Zoran Đinđić.

"Verujem da bi bio (Đinđić) ponosan na način kako su Crna Gora i Srbija obnovile svoju državnost", napisao je Đukanović u autorskom članku, povodom 10. godišnjice ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića.

Đukanović je u članku, koji prenosi današnje izdanje podgoričkog dnevnika "Pobjeda", napisao da je Zoranova vizija evropske Srbije živa. Prema rečima Đukanovića, Đinđić je bio u pravu kada je govorio da su svi sporovi u Srbiji od 1804. godine bili sporovi između reformatora i onih koji su se bojali promena.

"Zoran Đinđić je obezbedio trajno mesto i u novijoj crnogorskoj istoriji. Dobro smo se razumeli i sarađivali, što kroz istoriju nije baš čest slučaj kad su u pitanju crnogorski i srpski političari. Ljudski, bilo je zadovoljstvo imati Zorana za prijatelja", napisao je Đukanović.

On je podsetio da je Đinđić za vreme NATO bombardovanja došao u Crnu Goru (kod Đukanovića) "sa pouzdanim informacijama" da mu se u Srbiji sprema likvidacija.

"Zajedno smo napravili plan njegovog boravka u Crnoj Gori. Pomogli su nam zajednički prijatelji i u Beogradu i u Crnoj Gori, koja mu je u tim teškim trenucima bila sigurno utočište", piše Đukanović.

Odgovarajući na pitanje - ko je ubio Zorana Đinđića, Đukanović kaže da je odgovor možda u tvrdnjama da je Đinđić "pokušao da promeni svet u jednoj razorenoj i nedovršenoj zemlji u kojoj to nije bilo moguće".

"Možda nije bilo moguće tada, ali verujem da sada jeste", poručio je Đukanović.

Crnogorski premijer je ocenio i da su Đinđićeve političke poruke poučne za sve političare, pre svega u Srbiji, ali i u susedstvu. Prema rečima Đukanovića, Đinđić zaslužuje "jedno od najčasnijih mesta u srpskoj istoriji".

"Da ništa više nije rekao nego ono što je rekao studentima u Banjaluci 21. februara 2003. godine, a u tom obraćanju izneo je dilemu da li srpski narod može ući u 21. vek sa jednim vidom arhaičnog kolektivnog identiteta, Zoran Đinđić je zaslužio jedno od najčasnijih mesta u srpskoj istoriji", napisao je Milo Đukanović.