Vođstvo Hamasa je punih dvadeset meseci - od januara 2022. do 7. oktobra 2023. - u tajnosti planiralo da napadne Izrael i sve to vreme uspeli su da sačuvaju plan od Mosada i ostalih izraelskih obaveštajnih agencija, a Njujork tajms je došao u posed transkripata Hamasovih sastanaka, prenosi Jutarnji list.

Hamasov upad iz Gaze u kojem su ubili 1.200, a zarobili 250 Izraelaca i Izraelki nije bila nekakva očajnička akcija, nego dugo i pažljivo pripremana operacija o kojoj su u grubim crtama obavešteni Hamasovi saveznici iz Irana i Hezbolaha.

Podaci s deset sastanaka političkih i vojnih čelnika Hamasa, koji su održani tokom dve godine, nalazili su se na računaru koje je krajem januara pronašla izraelska vojska tokom pretrage podzemnog centra Hamasa . Novinari Njujork tajmsa lično su proverili dokumente, uporedili informacije iz njih s događajima koji su se desili, a neke su pokazali stručnjacima upoznatim s aktivnostima Hamasa i bivšem pripadniku vojnog krila te grupe, od kojih su dobili potvrdu da se dobijenim informacijama može verovati.

Prvi put je napad na Izrael, koji se u protokolima naziva "Velikim projektom", spomenut u januaru 2022. godine. U početku, prema dokumentima, Hamas je planirao da izvede napad već u jesen te godine, zbog čega je još od 2021. izbegavao veće sukobe s Izraelom kako bi izraelska vlada počela da veruje da Hamas u pojasu Gaze želi mir.

Na sastanku u aprilu 2022. jedan od glavnih čelnika Hamasa Jahja Sinvar i njegovi saradnici izrazili su zadovoljstvo jer je muslimanski sveti mesec ramazan protekao bez ozbiljnijih sukoba, što je pomoglo Hamasu da sakrije svoje namere. Na sledećem sastanku, koji se održao u junu te godine Jahja Sinvar je prvi put napomenuo da bi snažan napad na Izrael verovatno rezultirao velikim civilnim žrtvama u pojasu Gaze. Posle 7. oktobra 2023. godine nekoliko čelnika Hamasa priznalo je velike gubitke među stanovništvom, ali su objašnjavali da je to "cena koju Palestinci moraju da plate za slobodu".

U septembru 2022, kako piše Njujork tajms, plan napada bio je gotovo u potpunosti spreman, ali je odložen. Razlozi za to nisu navedeni u otkrivenim protokolima, ali se na nekoliko mesta vide dugotrajni napori čelnika Hamasa da dobiju podršku za operaciju od Irana i Hezbolaha. Konkretno, iz zaplenjenih podataka je vidljivo da je u julu 2023. Hamas poslao u Liban svog predstavnika koji se sastao s višim zapovednikom iranskog Korpusa čuvara islamske revolucije, Mohamedom Saidom Izadijem, i zatražio pomoć u prvim satima napada na osetljive izraelske ciljeve. Izadi je odgovorio da Iran i Hezbolah načelno podržavaju napad na Izrael, ali im treba više vremena za pripremu.

Kao rezultat toga, Hamas je bio uveren u +podršku svojih saveznika, ali su pritom zaključili da će verovatno morati da deluju sami, što se na kraju obistinilo. Iz dokumenata postaju jasni i razlozi koji su uverili Hamas da baš 7. oktobra 2023. napadne Izrael. Na tu odluku posebno je uticala želja Hamasa da poremeti napore za normalizaciju odnosa između Izraela i Saudijske Arabije, koji su bili blizu sporazuma o međusobnom priznanju. Osim toga, ulogu su imali jačanje pritiska izraelskih vlasti nad Palestincima na okupiranoj Zapadnoj obali i izraelski pokušaji jačanja kontrole nad kompleksom džamije Al-Aksa u Jerusalimu, jednom od najvažnijih svetišta za muslimanske vernike. Još jedan argument u prilog konačnoj odluci da napad počnu pre kraja 2023. bila je namera Hamasa da stigne na vreme da iznenadi Izraelce, prije nego što Izrael rasporedi novi sastav protivazdušne odbrane.

U maju 2023. čelnici Hamasa raspravljali su o dva moguća datuma za pokretanje napada. Prvi je bio 25. septembra, na Jom Kipur, ali na kraju je prevladala odluka da napad počne 7. oktobra kada je te godine bio praznik Simhat Tora.

(Kurir.rs/Jutarnji list/The New York Times)