Svako ko može voziti sigurno dok ljubi drugu osobu, ne daje dovoljno pažnje tom poljupcu, navodno je izjavio Albert Ajnštajn

Prosečna osoba provede oko 20.160 minuta ljubeći se. Svetski rekord u ljubljenju je 58 sati, 35 minuta i 58 sekundi. Ali, zašto se ljubimo?

Kad malo razmislimo, izgleda nekako, čudno, zar ne? Danas poljubac predstavlja poštovanje, ljubav, strast. Ali da li je oduvek bilo tako? Prvo dvoje ljudi koji su se poljubili, mora da su izgledali jako čudno.

Ljubljenje čini da se osećamo dobro i čini dobre stvari za nas. Jedan strastven poljubac čini da gubimo 2-3 kalorije, utiče na opuštanje epinefrina u krv, zbog čega naše srce ubrzano radi. Učestalost ljubljenja je u vezi sa smanjenjem “lošeg” holesterola i stresa. Ali ovi pozitivni efekti nisu postali rasprostranjeni slučajno. Kako su mozgovi i tela koji vole ljubljenje, postali tako uobičajeni?

Poljubac nije samo poljubac

Evolucionarni psiholozi smatraju da je ono što danas zovemo “ljubljenje”, poteklo od nečeg što se zove “hranjenje poljupcem” - razmena sažvakane hrane od jednih ka drugim ustima. Ptice su poznate po ovakvom hranjenju. Ovo ponašanej je uočeno i kod nekih primata. Iznenađenje: ne tako davno, to je bilo uobičajeno i među majkama i njihovim bebama. Ustvari, pre početka i šire dostupnosti komercijalne proizvodnje hrane za bebe, to je i imalo smisla.

Nedavno je i Alisia Silverston objavila snimak hranjenja svoje bebe “usta na usta”. Za mnoge ljude to je bilo odvratno, jer je moguća razmjena pljuvačke, koja može nositi većinu patogena. No, zdrave majke i zdrava deca od ovakve vrste hranjenja mogu imati koristi.

Naime, “hranjenje poljupcem” osigurava nutrijente, karbohidrate, proteine, gvožđe i cink, koji nisu uvek sastavni deo majčinog mleka. Plus, pljuvačka odraslog čoveka može pomoći u pretvaranju hrane, čime dete lakše apsorbuje vitamine, poput vitamina B12.

Dakle, kontakt “usta na usta” ima dugu istoriju intimnosti, poverenja i blizine. Vaša pljuvačka isto nosi i informaciju o tome kakva ste osoba, o vašem nivou zdravlja, a mukusne membrane u našim ustima su propusne za hormone, kao što je testosteron.

Tako da je poljubac ustvari test potencijajne usklađenosti dva partnera. Dobar poljubac može biti biološki dokaz da onaj sa kojim se ljubite može biti dobar partner. Možda je to bila strategija prahistorijskih ljudi koji su voleli ljubljenje, kako da donesu dobre odluke i odaberu boljeg partnera, zbog čega su se reprodukovali bolje i zbog kojih smo mi danas ljudi koji vole ljubljenje.
http://www.youtube.com/watch?v=ixQbCXLUUj8

(Radiosarajevo.ba)