POKRET DOSTA JE BILO: Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu će uništiti porodična gazdinstva

Pokret "oštro protestuje" protiv Ministarstva poljoprivrede, koje je "zabranilo slobodno iznošenje kritike". "Upozoravamo da će izmene zakona koje Ministarstvo priprema omogućiti pljačku najplodnijeg vojvođanskog poljoprivrednog zemljišta i uništavanje porodičnih poljoprivrednih gazdinstava", navodi se u saopštenju Pokreta.

Snežana Bogosavljević Bošković: Polovina državnog obradivog zemljišta ostaje neobrađeno ili nezakonito uzurpirano

NOVI SAD - Po osnovu uzurpacije državnog poljoprivrednog zemljišta, samo u sudskim sporovima, potražuje se oko 22 miliona evra, rekla je danas ministarka poljoprivrede i zaštite životne sredine Snežana Bogosavljević Bošković. Upravo uzurpacija, kao i visok stepen neobrađenog državnog zemljišta su jedni od razloga za izmene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu, rekla je Bošković na javnoj raspravi o Nacrtu tog zakona u Novom Sadu.

Prema njenim rečima, ukupno neizdatog zemljišta je 49 odsto ili oko 240 hiljada hektara. "Dakle, polovina obradivog zemljišta kojim raspolaže država Srbija ostaje ili neobrađeno ili biva nezakonito uzurpirano, čime se gubi više miliona evra godišnje", istakla je ministarka poljoprivbrede. Prema njenim rečima, izmenama zakona uvode se značajno veće novčane kazne za uzurpatore, ali i pravo lokalnih samouprava da skine rod u slučaju uzurpacije od strane NN lica.

"Izmene i dopune Zakona predviđaju pooštravanje sankcija za uzurpatore državnog poljoprivrednog zemljišta, ali i lokalne samouprave koje ne poštuju rokove i procedure u donošenju i sprovođenju godišnjeg programa zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta", rekla je Bošković.

Ona je dodala da se uvode kazne za uzurpatore u visini trostukog iznosa najviše postignute prosečne cene zakupa na teritoriji okruga. "Ako je NN lice uzurpator, jedinica lokalne samouprave može da donese odluku o skidanju useva", istakla je ministarka. Bošković je podsetila da praksa dosadašnjeg korišćenja i upravljanja državnim poljoprivrednim zemljištem zahteva promene u pravcu efikasnijeg, racionalnijeg i ekonomičnijeg korišćenja tog zemljišta.

Izmenama i dopunama Zakona obezbediće se bolje, ali i što je još važnije posebno za male poljoprivrednike, pravednije korišćenje državnog zemljišta, rekla je ministarka, dodajući da će "apsolutno svi imati ravnopravan tretman pri zakupu i da će pravila biti jasna".

Negodovanje dela poljoprivrednika na javnoj raspravi

Predlog da se deo državnog poljoprivrednog zemljišta ponudi u zakup na 30 godina za velika ulaganja u poljoprivredu koji je iznela ministarka naišao je na negodovanje jednog broja poljoprivrednika koji su prisusvovali javnoj raspravi, a deo njih držao je odštampane poruke "Ne damo zemlju".

Zastupnik Udruženja poljoprivrednika "Pančevački ratari" Jovan Negovan ukazao je da do sada mala i srednja poljoprivredna gazdinstva nisu bila u mogućnosti zakupa državnog poljoprivrednog zemljšita. Naime, kako je dodao, na osnovu prava prečeg zakupa u Pančevu se pojavila jedna velika firma koja je došla u poziciju da od države po osnovu tog prava dobije više zemljišta nego svi ostali poljoprivrednici na teritoriji grada.

" Da se to više ne bi dešavalo smatramo da je pravednije i bolje rešenje da se malim poljoprivrednicima, koji imaju u vlasnistvu do 30 hektara, omogući kupovina do 20 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta sa otplatom do pet godina i minimalnom kamatom od jedan do dva odsto", rekao je Negovan novinarima nakon javne rasprave.

On je dodao da su predstavnici poljoprivrednih udruženja protiv prodaje zemljišta strancima, jer smatraju da je poljoprivredno zemljište osnovni prirodni i neobnovljivi resurs i predmet egzistenicije poljoprivrednika, pre svega ratara, tako da bi svaka država trebala da zadrži poljoprivredno zemljište u svom vlasništvu. "Smatramo da pošto je u toku proces restitucije zemlje zadrugama i starim vlasnicima, da je najpravednije da se onaj deo koji ostane proda našim malim i sređnim gazdinstvima", zaključio je on.

Zastupnik Udruženja stočara Slobodan Ilić smatra da je zadnji trenutak da se pokrenu mala poljoprivredna gazdinstva i da imaju bolje uslove za rad kako bi se "nosili" sa poljoprivrednicima iz Evrope, mada je to, kako je rekao, teško dostići. "Ovo je prvi put da poljoprivrednici učestvuju u predlozima i sugestijama i primedbama to treba pozdraviti", rekao je Ilić.