U malom naselju, Mali Radanovac, na severoistočnom delu grada Subotice, na samoj granici Subotičko-horgoške peščare i Bačke lesne zaravni, meštani su osnovali jedinstven ČILI (CHILI) festival, kakvog u Srbiji nema. Kao što nema ni riblje čorbe, bez ljute papričičice, na mnogobrojnim palićkim i horgoškim čardama!

U subotu su priredili manifestaciju već četvrti put, kod radanovačke mesne zajednice, a meštane nije sprečilo ni loše vreme i kiša, da produže tradiciju manifestaciji koju su osnovali pre četiri godine.
U selu je nešto više od 2000 meštana, a polovina su žene. I mnogi Subotičani su se pridružili ČILI fesivalu, želeći da nađu najljuću papričicu u ovom kraju, poznatom po bogatom i gurmanskom kulinarstvu i turizmu, čardama i ribljim čorbama koje ne mogu bez ljutice.

ČILI Festival nudi i druge gastronomske delikatese i proizvode, a postao je pravi mali sajam voća i povrća, na kojem brojni izlagači nude i različite rukotvorine. Najzanimljivijie je takmičenje „Jedem ljuto“, posebno što su prikupljena sredstva od takmičenja namenjena u humane svrhe.

Kako su vašarske đakonije i rukotvorine prerasle u pravi, jedinstven festival i ko je osmislio ideju ČILI festivala, objašnjava nam Timea Tripolski, koja je predsednica Saveta mesne zajednice Mali Radanovac.

-Veći deo meštana učestvuju u radu mesne zajednice, pa smo primetili da se svaki dan organizuju nove manifestacije, na Paliću, Kelebiji i širom Subotice, ali pošto naši meštani volje ljute paprike koje i gajimo, potekla je ideja od nas nekoliko da oragnizujemo ČILI festival. Nismo očekivali da će polako postati tradicija, ali evo već četvrtu godinu imamo sve više i izlagača i posetilaca, ne samo iz Subotice. Pročulo se i šire, do Segedina i Horgoša, gde je poznata inače ljuta horgoška paprika, ali nemaju ovakav festival, priča za Kurir Timea Tripolski.

Privatna arhiva MZ Radanovac Čili festival u Malom Radanovcu

Poznato je da je ljuta papričica, čak i mlevena, veoma tražena za zimnicu, za ajvare sa severa Bačke, u kulinarstvu, a i za ljute kulene i kobasice i druge prerađevine od mesa, a da ne pominjemo salate, male ljute papričice u teglicama, ali i sušene, crvene koje se nižu na koncu, uz beli luk, po seoskim ostavama. Jer nema prave čorbe, bez ljute papričice.

To su iskoristili i ovdašnji restorani, poput Boemskog salaša, u ovom naselju, ali i poznati palićki i horgoški restorani, pa je pored palićke obale jedan poneo i ime Ljuta paprika.
Ljute paprike i nema dovoljno na tržištu, pa je i skuplja od slatke.

-Do nedavno, imali smo izlagača koji se bavio uzgojem čili paprike, ali je lane odustao, zbog suše i vremenskih nepogoda. Iako potražnje ima, ljudi se sve ređe odlučuju za gajenje ljute paprike, kažu meštani sela.

Jedan od izlagača kaže, da mnogi ne znaju za čili papirke u medu, pa navode proizvođača Čonka Burzu, koji uz domaću rakiju proizvodi i taj specijalitet, kao i ajvar, kompote, pa njegova tezga obiluje specijalitetima.

Timea poručuje, da svake godine bude u ponudi više hit proizvoda, a ove sezone su pečene šljive sa cimetom i ljute papričice u salatama.

-Nekad smo te proizvode poklanjali prijateljima, a oni su nam i predlagali da počnemo proizvodnju. Uključila sam se i sama proizvodim, a evo na festivalu se vide mnogobrojne ponude naših meštana, od čili paprike, do kvalitetnog voća i rakije.

Zaista, na jednoj tezgi su čak i privesci i ogrlice sa čili paprikom, kao da ste u Meksiku.
To nam potvrđjuje i Virag Čaba iz Stare Moravice.

-Zanat sam naučio pre skoro 35 godina, od Meksikanke koju sam upoznao dok sam radio u Nemačkoj. Pošto se na sve strane na pijacama pa i restoranima i domaćoj kuhinji čula opaska, „ovo nije dovoljno ljuto“, odlučio sam da pravim i priveske od ljute papričice, pa svako može da ih iskoristi i da zaljuti svoj obrok. Pravim i čili sosove, od sremuša, bltve, paradajza, šljive i drugog povrća i voća. Na ovom ČILI festivalu možete otkriti mnoge ideje, koje vam nisu padala na pamet, iako ste koristili te proizvode svakodnevno, a uz malo truda možete od takvih ideja doći i do svog malog biznisa, poručuje meštanin iz Stare Moravice.

Kurir.rs/Nadica Harminc