Moldavci su, sudeći prema više od 99 odsto prebrojanih glasova na referendumu o promeni ustava kojom se zemlja opredeljuje za EU, podržali taj plan i to skoro najmanjom mogućom razlikom.

BBC navodi da je za ustavnu promenu glasalo 50,31 odsto stanovnika ove bivše sovjetske republike, dok se protiv izjasnilo 49,69 odsto.

Prvi rezultati od sinoć ukazivali su da je 57 odsto bilo za opciju "protiv", ali su onda počeli da pristižu glasovi dijaspore i došlo je do preokreta.

Britanski medijski servis prenosi informacije moldavskih medija da mnogi od glasova koji još uvek nisu prebrojani takođe pripadaju dijaspori i da će oni verovatno biti za snažnije veze s EU.

Navodi se da je tako mala razlika predstavljala šok za mnoge, pošto se uveliko očekivalo da opcija "za" lako prođe na referendum u zemlji od 2,6 miliona stanovnika, koja se graniči sa Rumunijom i Ukrajinom.

Uporedo s ovim izjašnjavanjem juče su u Moldaviji održani i predsednički izbori, a aktuelna prozapadna šefica države Maja Sandu, koja juri drugi mandat, za neizvestan ishod referenduma optužila je strano mešanje.

Ona je, govoreći o široko rasprostranjenim tvrdnjama da je Rusija plaćala ljudima da glasaju "protiv", što je Moskva negirala, poručila da se radilo "napadu na demokratiju bez presedana".

BBC podseća da je prošlog meseca Ilan Šor, proruski orijentisani moldavski biznismen koji sada živi u Rusiji, kazao da bi dao novac da "što je moguće više ljudi" ubedi da glasaju "protiv" ili jednostavno ne izađu na referendum.

profimedia-0923836105.jpg
Daniel MIHAILESCU / AFP / Profimedia Moldavska predsednica Maja Sandu

Prema poslednjim podacima izlaznost na njemu bila je 51 odsto, što znači da će njegovi rezultati biti validni.

Kurir je prošle nedelje preneo informacije briselskog sajta Politiko dobijene iz moldavske policije da je 15 miliona dolara iz ruskih fondova uplaćeno na bankovne račune više od 130.000 Moldavaca uoči referenduma i predsedničkih izbora.

Dmitrij Peskov, portparol ruskog predsednika Vladimira Putina, danas je rekao da Sandu treba da iznese "dokaz" tvrdnje o stranom mešanju u glasanje u Moldaviji.

On je takođe ocenio da je povećanje udela glasova za Sandu na predsedničkim izborima "anomalija" koju je "teško objasniti".

BBC navodi da su upravo ovi izbori, zajedno sa referendumom, viđeni kao ključni testovi za Moldaviju, koja treba da odluči da li želi da nastavi da teži ćlanstvu u EU ili da zadrži snažne odnose sa Rusijom.

x EPA Str.jpg
EPA/STR Aleksandar Stojanoglo

Sandu nije uspela da osigura ostanak na vlasti u prvom krugu izbora osvajanjem više od polovine glasova, pošto joj je pripalo 41 odsto, znatno manje nego što se očekivalo, pa će joj u drugoj rundi glasanja 3. novembra rival biti Aleksandar Stojanoglo, kojeg podržava proruska Partija socijalista.

xxx06 AP Alexander Shcherbak.jpg
EPA Alexander Shcherbak Sputnik 

Stojanoglo je bio jedan od najmanje tri predsednička kandidata naklonjena Putinu na ovim izborima, a iako je sa 27 odsto osvojenih glasova značajno zaostao za Sandu, u drugom krugu će verovatno imati podršku ostalih proruskih kandidata i mogao bi da porazi aktuelnu predsednicu,

Ukoliko se to desi i vrh zemlje opet okrene Moskvi, sam ishod referenduma biće bez značaja pošto neće imati ko da ga sprovodi.

(Kurir.rs/BBC/Preveo i priredio: N.V.)

 BONUS VIDEO

X/@g900ap Mladi Putin kaže da je glupost da Rusija želi Krim